Traži se Jugo živ ili mrtav!

Fenomen automobila Jugo i njegova američka epopeja. Zbog čega je Jugo u Americi kultan, i kako je postao tuš kabina, klavir, toster?

U proleće 1995. godine pred prolaznicima njujorške Grand central stanice ukazao se nesvakidašnji prizor – 28 “jugića” pretvorenih u najrazličitije predmete od klavira, kamina, ispovedaonice, poštanskog sandučeta, tuš kabine, do stola za stoni fudbal. U pitanju je bila izložba Yugo Next koju je organizovao Kevin O’Kalahan, umetnik i profesor dizajna u Školi vizuelnih umetnosti na Menhetnu.

O’Kalahan je poznat po umetničkoj praksi da starim predmetima, koji više nisu u upotrebi, udahne novi život. Ideja da predmetom ove izložbe bude jugo leži u činjenici da je ovaj automobil uživao kultni status u američkoj popularnoj kulturi – status najgoreg automobila.

Videvši dva klinca u komšiliuku kako juga koriste kao “zid” za vežbanje tenisa,  O’Kalahan je odlučio da “ovoj maloj mašini koja se pokazala kao potpuni promašaj” da novi smisao, drugačiji od onog koji mu je bio prvobitno namenjen.

Za ovakav poduhvat bilo je neophodno nabaviti dovoljan broj jugića. Umetnik je u nekoliko njujorških novina postavio oglas – Traži se Jugo živ ili mrtav! U roku od tri dana primio je skoro 80 telefonskih poziva i naposletku je nabavio 39 pretežno “mrtvih” jugića po ceni od 92 dolara po komadu.

Potom je svojim studentima dodelio po jednog juga, punu sloboda da od njega naprave šta žele u rok od šest nedelja. Koncept je bio – uzmite juga i pretvorite ga u nešto korisno. Zanimljivo je da je svaki prenamenovani jugo na izložbiYugo Next bio u potpunosti funkcionalan – u tuš kabini bilo je moguće istuširati se, jugo-klavir je bilo moguće zasvirati, dok je Jugo-toster izbacivao dva (poveće) parčeta hleba. Nakon premijere u Njujorku izložba je obišla dvadesetak američkih gradova i doživela ogroman uspeh.

Crna komedija “Ko je ubio Monu” smešten je u gradiću Verplank u državi Njujork, koji je 1980ih izabran kao probno tržište za plasman Juga u SAD, stoga svi u filmu izuzev šerifa voze Juga. Još jednu zapaženu ulogu Jugo je ostvario u filmu “Umri muški sa osvetom” kada tokom jurnjave ulicama Njujorka Samjuel L. Džekson objašnjava Brusu Vilisu da Jugo ne može da ide brže jer je napravljen da bude ekonomičan, a ne brz.

Embed from Getty Images

Izuzev prolaznika njujorške Grand central stanice, jugića je tih dana proleća 1995. godine mogla videti i brojna bioskopska publika u akcionom blokbasteru “Umri muški sa osvetom”. Pored ove, jugo je ostvario još niz zapaženih uloga u američkim filmovima, a najpoznatija je u “Ko je ubio Monu” u kojem svi izuzev šerifa voze juga. Radnja ove crnohumorne komedije smeštena je u gradiću Verplank u državi Njujork, koji je 1980ih navodno izabran kao probno tržište za plasman Juga u SAD.

Kada se prvi put pojavio na američkom tržištu, 1985 godine, jugo je po ceni od oko 4000 dolara bio najpristupačniji automobil. U knjizi Džejsona Vujića “Jugo, uspon i pad najgoreg automobila u istoriji” pojava juga u SAD opisana je kao svojevrsna jugomanija – u jednom danu prodato je 1050 automobila. Jugo je bio najbrže prodavan evropski automobil u Americi – u periodu od tri godine prodato je oko 160 000 modela.

Vrtoglavi uspeh juga u Americi leži, između ostalog i u činjenici da su 1980ih godina američki i japanski proizvođači zapostavili kategoriju jeftinih automobila – najjeftiniji auto mogao se naći po ceni od 5000 dolara, dok je prosečan mali auto bio oko 9 000 dolara.

Ovaj vakuum iskoristio je Malkolm Briklin američki biznismen i automobilski preduzetnik, osebujna ličnost, poznat po nesvakidašnjim poslovnim poduhvatima od kojih su neki bili nezapamćeni promašaji, a neki ogromni uspesi. Briklin je osnovao preduzeće Jugo-Amerika sa ciljem da u SAD uvozi pristupačne automobile.

Izvoz u SAD zahtevao je da se na postojećem modelu unese oko 500 izmena koje su povećale snagu motora, poboljšale bezbednost, te smanjile količinu izduvnih gasova – u leto 1985. godine iz luke Bar je put Baltimora zaplovio prvi kontingent modela prilagođen američkom tržištu, pod nazivom Yugo GV – skraćeno za grand value (velika vrednost).

Međutim, jugo je veoma brzo postao predmet brojnih šala – kako udvostručiti vrednost vašeg Juga? Sipajte goriv, Zašto vozači juga odlaze u raj? Zato što su pakao već prošli, ili Kako se zove jugo sa kočnicom? Model sa dodatnom opremom…

U trenutku kada je otvorena izložba Kevina O’Kalahana u Njujorku, a Brus Vilis se na velikom platnu žalio na performanse juga u jurnjavi, ovaj automobil je bio svojevrsni apatrid – država čiji je naziv nosio raspadala se u krvavim oružanim sukobima. Odluka Saveta bezbednosti o uvođenju sankcija SR Jugoslaviji 1992. godine prekinula je izvoz jugana američko, ali i sva ostala svetska tržišta.

Ironična je simbolika da je početak proizvodnje automobile koji je postao jedan od najprepoznatljivijih simbola Jugoslavije počeo u istoj godini kada je nestao drugi prepoznatljiv simbol, ali i noseći stub jugoslovenske države – Josip Broz Tito.

Jovana Nedeljković | Vitraž

Pratite nas: https://www.facebook.com/vitraz.net/

Instagram: https://www.instagram.com/vitrazmagazin/

About the author
Istoričar, kustoskinja Muzeja Jugoslavije. Iako sam istoričarka po obrazovanju pamćenje tačnih datuma mi nikada nije išlo od ruke. Kad bih rekla nekome šta studiram često pitanje je bilo pa kako zapamtiš sve te godine? Na šta sam ja jednostavno odgovarala nikako. Ipak, s vremena na vreme se sa predanošću knjiškog moljca posvetim pojedinostima vezanim za određene godine u uverenju da se od svih tih detalja sklopi neka dobra priča.