mars vitraz kina

Kineska sonda za Mars snimila je celu Crvenu planetu

Posle više od godinu dana na površini Marsa, kineska sonda Tianven-1 snimila je slike koje pokrivaju celu Crvenu planetu, objavila je 29. juna svemirska agencija te zemlje.

Tianven-1 (međuplanetarna misija Kineske nacionalne svemirske administracije), a u slobodnijem prevodu „potraga za nebeskom istinom“, lansirana je 2020. godine, i sletela na Mars prošlog maja, kada je rover Zhurong na brodu započeo svoju misiju patroliranja i istraživanja planete pod budnim okom orbitera koji ga je pratio.

Sprt98, Wikipedia, model lendera Tianven-1 i Zhurong rovera.

Tianven-1, koji se sastoji od 6 svemirskih letelica: orbitera, dve pokretne kamere, lendera, daljinske kamere i rovera Zhurong, prvi je rover Narodne Republike Kine koji je ikada sleteo na drugu planetu.

Ime je dobio ime po kineskoj mitsko-istorijskoj ličnosti koja se povezuje sa vatrom i svetlošću, jer se i sam Mars naziva „planetom vatre“. Namene su mu višestruke – proučavanje topografije, geologije lokalnog područja, leda, minerala, stena, uzorkovnje atmosfere.

U saopštenju kineske Nacionalne svemirske agencije (CNSA) navodi se da je sonda sada završila sve zadatke koji su joj dodeljeni, uključujući snimanje slika srednje rezolucije koje pokrivaju celu planetu.

Chinese National Space Administration

Slike, koje je svemirska agencija objavila na društvenim mrežama, pokazuju neravni teren marsovskog pejzaža: prašnjave crvene dine, štitne vulkane, udarne kratere, ledeni pokrivač južnog pola i litice i grebene kanjona Valles Marineris – jednog od najvećih kanjona u našem solarnom sistemu.

Slike je napravio orbiter sonde, koji je obišao Mars 1.344 puta, snimajući slike planete iz svakog ugla, dok je rover istraživao površinu, saopštila je CNSA.

Sonda je prikupila 1.040 gigabajta neobrađenih naučnih podataka, koje su naknadno obradili naučnici na Zemlji i predali istraživačkim timovima na dalja proučavanje, saopštila je agencija.

CNSA je podelila informacije o letu orbitera sa NASA-om i Evropskom svemirskom agencijom (ESA), a naučni podaci će biti dostupni međunarodnim naučnicima „u odgovarajućem trenutku“.

Sa temperaturama koje su padale tokom Marsove zime, kao i sa lošim uslovima zbog nanosa peska i prašine, rover je 18. maja ušao u režim mirovanja koji će trajati kroz oštru sezonu pre očekivanog “buđenja” u decembru – kada će područje sletanja ući u rano proleće, sa boljim vremenom, koje će omogućiti sprovođenje svih zadataka.

 Pixabay

Pre uspeha Kine sa Tianven-1, samo su Sjedinjene Države i bivši Sovjetski Savez spustili svemirsku letelicu na površinu Marsa, dok su Indija, Evropska svemirska agencija (ESA) i Ujedinjeni Arapski Emirati poslali letelice da uđu u orbitu planete.

Sa Tianven-1, Kina je postala prva nacija koja je pokušala da pošalje i orbiter i rover u svoju prvu misiju na Mars. NASA je, na primer, poslala više orbitera na Mars pre nego što je ikada pokušala da sleti.

Vitraž

Cover 📷: China’s National Space Administration 

Pratite nas: https://www.facebook.com/vitraz.net/

Instagram: https://www.instagram.com/vitrazmagazin/