Meteorit od skoro osam kilograma pronađen na Antarktiku

U čemu pronađeni rekordni meteorit možda može da nam pomogne?

Antarktik i nije preterano gostoljubivo (eufemizam) mesto za rad, iz očiglednih razloga – strašno je hladno, udaljen je od svega, divalj. Tu ljudi dolaze samo ukoliko baš revnosno slede svoje strasti – nauku, prirodu, životinjski svet, fotografiju, meteorite.

Da, Antarktik je jedno od najboljih mesta na svetu za lovce na meteorite, delimično iz razloga što je Antarktik pustinja, a njegova suva klima ograničava stepen trošenja meteorita. Meteoriti ravnomerno udaraju o Zemlju po njenoj površini, tako da Antarktik nije dom za nesrazmerno veliku njihovu koncentraciju, već je led idealan mesto za njihovo pronalaženje, pošto se crne svemirske stene jasno ističu na zaleđenim poljima.

Courtesy of Maria Valdes

Čak i kada meteoriti potonu u led, uzburkano kretanje glečera prema steni ispod pomaže da se meteoriti ponovo izlože blizu površine plavih ledenih polja kontinenta.

Ali ako što nije zlato sve što sija, tako nisu ni meteoriti. Njihovo razlikovanje od drugih stena može da predstavlja ozbiljan zadatak i mozganje. Tada istraživači traže fuzionu koru, staklastu prevlaku koja se formira dok kosmički objekat pada kroz Zemljinu atmosferu.

Jedan od najvećih meteorita ikada palih

Tokom nedavnog izleta u ledene ravnice Antarktika, međunarodni tim istraživača otkrio je pet novih meteorita — uključujući jedan od najvećih ikada pronađenih na kontinentu, težak 7,6 kg. Možda deluje ništavno od onoga što je na Zemlju krenulo, ali ove težine su rekorderske.

Lov na meteroide je „zaista niskotehnološki i manje komplikovan nego što ljudi misle, ili hodamo ili se vozimo motornim sankama, gledajući površinu“ izjavila je za SciTech Daily jedna od vođa misije Marija Valdes, naučnica u Fild muzeju i na Univerzitetu u Čikagu.

Courtesy of Maria Valdes

Ni oni sami često nemaju nikakav predznak koji bi im suzio traganje, pa se od skora oslonjaju i na satelitske podatke kako bi se suzile lokacije pretrage. Kako Valdes navodi „sami meteoriti su premali da bi se otkrili iz svemira pomoću satelita, ali im je studija pomogla u definisanju nekih parametara, kroz merenja površinske temperature, nagiba, površinske brzine, debljine leda. Onda se uključio algoritam i krenule su verovatnoće.

Istraživački tim je utvrdio da je od otprilike 45.000 meteorita izvađenih sa Antarktika tokom prošlog veka, samo je oko stotinu ove veličine ili veće.

Postoji i uteha za male meteorite, veličina nije nužno bitna, pošto čak i sićušni mikrometeoriti mogu da imaju  naučnu vrednost.

Ali kao što i veliki tartuf iz Albe ili Istre kapitalac, tako je i sa „svemirskim teškašima“ od preko sedam kilograma.

Courtesy of Maria Valdes

Vođa misije Vinsian Debail sa Univerziteta Libre u Briselu rekla je da je odlazak u avanturu i istraživanje nepoznatih oblasti uzbudljivo, ali je stvarnost na terenu daleko teža od lepote satelitskih snimaka. Ali u svemu ovome nisu bili sami, poštu su svesrdnu pomoć dobili od Međunarodnog udruženja polarnih vodiča, Belgijske naučne politike, Centra za meteoritie i polarne studije Robert A. Priker iz Fild muzeja, nekoliko fondacija, i privatnih lica koji su iskazali želju da pomognu.

Uprkos tempiranju njihovog putovanja za letnje vreme Antarktika, krajem decembra, temperature su se kretale oko -10° C, što je tek nešto hladnije od vremena u Čikagu, iz koga je ekspedicija krenula. Sa naglašenim sarkazmom, možemo da konstatujemo i blage „benefite“ klimatskih promena.

Nakon lova i vožnje na motornim sankama, pešačenja kroz ledena polja, i spavanju u šatoru, pet meteorita koji su pronađeni biće analizirani u Kraljevskom belgijskom institutu prirodnih nauka, dok je sediment koji potencijalno sadrži male mikrometeorite podeljen istraživačima za proučavanje u njihovim institucijama.

Courtesy of Maria Valdes

Svi oni sa nestrpljenjem očekuju rezultate analiza, jer proučavanje meteorita nam pomaže da bolje razumemo svoje mesto u univerzumu, a što je veći uzorak, to je bolje i percipiranje Sunčevog sistema, i nas samih.

Možda nam je ovo poslednje, za početak, i najbitnije, jer deluje da smo se odavno izgubili u prevodu.

Pavle Jakšić | Vitraž

Follow us on Instagram: https://www.instagram.com/vitrazmagazin/

Facebook: https://www.facebook.com/vitraz.net/

Cover photo: Courtesy of Maria Valdes